petak, 16.01.2009.
|
Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca. Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme ,romani ,pripovijetke ,eseji ,članci ,putopisi , dnevnici ,govori …
V. Nazor rođen je 1876.god. u Pastirama na otoku Braču. Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo ,a gimnaziju je završio u Splitu. Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu. Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu ,Zadru ,Pazinu ,Kastru i Sušaku. Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu. Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču, a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad. U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija. Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende ,Hrvatski kraljevi ,Lirika ,Nove pjesme ,Istarski gradovi ,Deseterci ,Pjesme u šikari ,iz močvare i nad usjevima ,Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini ,Knjigu pjesama ,Pjesme partizanske ,stare istarske balade ,Legende o drugu Titu. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana ,Utva ,zlatokrila i Medvjed Brundo .Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja ,Veli Jože , Mrtvo ostrvo ,Istarske priče ,Mrtvo more ,Gospa od snijega ,Nove priče ,Priče iz djetinjstva. Priče sa otoka i sa planine ,Istarski bolovi ,Šarko ,Dedek Kajbumšar… Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima ,te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera ,Eseji i članci ,Govori i članci i Čitajući Kranjčevića. Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.god. SADRŽAJ: Bilo je to davno dok su providur Barbaianka ,šjor Zvane i kapetan motovunske šume išli po Istri i označavali vapnom cerove koje će obraditi i prevesti u Mletke. Bio je vruć ljetni dan. Providur je jahao na magarcu. Magarac je poskočio ,jer je ugledao stog sijena uz doščaru ,gdje je rastao lijepi cer. Barbabianka je rekao da će ga ovaj cer grijati ove zime u Kopru. Kada je počeo označavati cer ,nečije snažne ruke pograbile su magarca i bacile ga u krošnju cera. Pokraj mrtvog magarca stajao je kmet Jože i mrko gledao u providura. Providur se je uplašio ,ali šjor Zvane je umirio diva. Div je ponio providura u grad gdje su ulice vrvjele naoružanim ljudima .Oni su odlučili da više neće hraniti Jožu. Providur je sa ostalim vijećnicima rješavao što će sa Jožom. Providur je rekao da će Jože za Uskrs otići u Kopar ,a do tada će ga hraniti kao i do sada. Došao je Uskrs .Jože je bio zadovoljan svojim životom. Motovunjani su vječali. Proto i još neki tražili su da Jože ostane u Motovunu jer im mnogo vrijedi, ali većina je bila za to da on ode. Iz Kopra je Jože otplovio s providurom u Mletke. Plovili su na jedra ,ali vjetar utihnu i iz trupa broda pojave se vesla. Jože se čudio tko to maše motkama. Iz utrobe broda čulo se je zviždanje bičeva ,psovke ,zveketi lanaca ,a potom i pjesma. Div podigne poklopac na palubi ,a iz otvora pojavi se velika glava. Taj čovjek zvao se je Ilija i bio je jedan od galiota. On je Joži ispričao sve o životu na galiji i rekao je Joži da će i on postati rob. Počela je velika oluja i valovi su nosili brod prema obali. U blizini obale Joža skoči u vodu ,a valovi odnesu brod na pučinu. Jože je izašao na kopno toga jutra. Išao je Istrom i sakupljao divove kmetove, pa su svi zajedno krenuli u gore između Pazina i Motovuna. Ljudi su ih se bojali i svašta su govorili o njima. Nastanili su se na brdu gdje su nekada živjeli psoglavci. Bez kmetova opustješe polja ,vinogradi i vrtovi. Plemići i glavari iz grada sastaše se da vijećaju što učiniti sa kmetovima. Plemići su bili za to da ih se ubije ,a građani da ih se privoli i da im se obrađivati zemlja. Sakupila se je velika vojska i dva viteza ,a uz njih građani ,te krenuše prema Psoglavčevu brdu. Vitezovi sa vojskom krenuše na divove ,ali ih oni pometaše cerovima. Odlučili su razgovarati sa divovima. Dugo su razgovarali ,ali divovi se nisu pristali vratiti jer su željeli biti sami svoji gospodari. Divove su nagradili zlatnim dukatima ,prstenjem i lancima. Kada su se vratili u gradove ,građani i plemići su tražili dio zlata. Govorili su da je sve to zlato nekada pripadalo njihovim pradjedovima. Tako su nastale velike svađe između njih. Budući da nisu mogli osvojiti Psoglavćevo brdo , građani su kopali noću po svim stranama brda ,ali ništa nisu našli. Jedne noći Jože je uhvatio nekoliko građana kako traže zlato. On im je rekao da će ga dobiti ,ali da ga moraju zaraditi. Oni su pristali da rade sa Jožom. Žetva je bila bogata. Radnici su morali sve nositi u grad divovima. Građani se vratiše u svoje gradove ,a na Štriginoj glavi ostalo je samo kamerlengo Ciretta. On se je sprijateljio sa divovima. Kada su se divovi posvađali i htjeli ubiti Jožu ,on je zapalio grad i pobjegao Ciretti. On ga je sakrio. Ciretta je krenuo na razgovor sa divovima. Oni su ga izabrali za svoga glavara i obećali su da će ga slušati. Civetta podijeli zemlju među divovima ,a oni se zakunu na knjigu ugovora da će poštivati tuđe. U početku su bili zadovoljni što imaju svoj komadić zemlje .Kada su je počeli obrađivati vidjeli su da je nečija veća i bolja ,pa je onda nastala svađa među njima. Civetta više nije htio biti njihov glavar ,pa im je rekao da se sami brinu za sebe. Kmetovi : Marko i Liberat htjeli su obrađivati svoju zemlju u docu ,ali im Joža nije dao. Marka je istukao ,a Libreta ubio motikom. Pozvaše Ciretta, a on ih još više prestraši rekavši im da moraju zakopati Liberta i krenuti nekamo drugdje ,jer tu će ih dostići velika kazna. Divovi su se odlučili vratiti svojim prijašnjim gospodarima ,a Ciretta povede Jožu u Motovun ,ali on putem nestade. Likovi : Jože, Ilija ,providur Barbarijanka , kamerlango Ciretta , divovi ,građani ,šjor Zvane ,kapetan motovunske šume… Odlomak koji mi se najviše svidio: Noge su mi polomili, strli su mi dušu mladu. Brižan san ti na ten svete!-Galebi, oj beli tići. Poletite k jugu, ter pozdravte moju majku! More, more sinje! Opis likova : Veli Jože : star 300-tinjak godina , pokoran ,dobar ,marljiv ,dobričina ,ništa nije tražio za rad … Divovi :podložni ,vjerni ,pokorni… Moj dojam:Djelo je vrlo ugodno za čitati, puno mašte, u nekim djelovima tužno... Mjesto i vrijeme radnje:Radnja se odvija u Istri, najviše u Motovunu i njegovoj okolici. Prošlost, doba mletačke vladavine nad Istrom. Kompozicija: Uvod-upoznavanje s Velim Jožom Zaplet-sukob Jože i Motovunjana, susret galeote Ilije Vrhunac-rezultat pogubnog djelovanja lugovog Civette, nesloga i svađa među divovima Rasplet-povratak divova u ropstvi, ali i Jožin bjieg Tema:Sloboda i očuvanje slobode. Pouka:Ako si slobodan očuvaj tu slobodu, nemoj je prodati! |
četvrtak, 06.11.2008.
Povjestice
|
A.Šenoa - Povjestice
Bilješke o piscu: AUGUST ŠENOA, pjesnik, pripovjedač, feljtonist, urednik, središnja ličnost hrvatske književnosti 19. stoljeća, rodio se 14. studenog 1838. godine u Zagrebu, a u njemu je 13. prosinca 1881. godine, u 43. godini života, završio kratak, ali plodan život. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. KAMENI SVATOVI narodna priča Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu, ali siromašnu Janu. Majka je bila protiv vjenčanja, ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen, a oni su na istom mjestu ostali do danas. Kompozicija: Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. On su priželjkivali da se sin oženi. Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. Majka je bila protiv vjenčanja, ali ga nije mogla spriječiti. Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen. Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu. Završetak: na tom mjestu stoje i danas. Mjesto radnje: ispod Susjedgrada citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar.” Vrijeme radnje: prije mnogo godina citat: “Projurilo mnogo ljeta preko lijepog Božjeg svijeta” Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje. Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. Motivi: ljubav, neslaganje, svatovi, kamen, kletva, vjenčanje… Stih: poluvezan, ali gotovo vezan - rime nema samo u nekoliko stihova. Strofa: ima deset strofa, prvih nekoliko su kratke (osmerostih), a ostale puno duže. Rima: ima svih vrsta rime - parne, unakrsne i obgrljene. Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) - mlinarica je stara žena, vrijedna, ali želi da se sin oženi. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku, postaje jako gnjevna, ljuta, bijesna. Pod utjecajem toga, baca kletvu na svatove. Nakon toga ljudi govore da je luda. Sporedni likovi: sin, Jana, mlinar, svatovi… Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Ima metafore, usporedbe, epiteta, e |
Prvo pa Oliver Twist
|
Prvo pa Oliver Twist
Odlučila sam prepisati sve moje lektire da bi pomogla vama jer znam kakva je tlaka pisati lektiru. Ovim ćete si bar osigurati više slobodnog vremena. Samo stisnite Copy, Paste i lektira je vaša! Za prvu sam izabrala sebi ove godine najdosadniju! Želim vam dobre ocjene… Charles Dickens: Oliver Twist O PISCU: Najpoznatiji ensleski romanopisac viktorijanskog razdoblja Charles Dickens rođen je 1812. godine u Portsmouthu u obitelji siromašnog činovnika. Kad je imao dvanaest godina otac mu je zbog dugova završio u zatvoru pa se Dickens zaposlio u tvornici. Iskustvo iz tog razdoblja oživit će u nizu romana. Slavan postaje 1836. godine kada počinju izlaziti «Posmrtni spisi Pickwickova kluba». Dvije godine kasnije, također u serijalu, počeo je izlaziti «Oliver Twist», najpoznatiji Dickensov roman u kojem je autor kroz priču o nedaćama siročeta Olivera pokušao upozoriti na društvene probleme ondašnjeg društva. Uslijedili su mnogi romani, od kojih su najpoznatiji «Život i doživljaji Nicholasa Nicklebyja», «David Copperfield», «Priča o dva grada», «Velika očekivanja», «Sumorna kuća»… Dickend je često putovao po Engleskoj i SAD-u, organizirajući književne večeri na kojima je čitao ulomke iz svojih romana. Umro je od srčanog udara 1870. godine. SADRŽAJ: Oliver Twist rodio se u ubožnici u gradu blizu Londona. Život ga nije mazio. Tukli su ga i izgladnjivali. Bio je šegrt jednom pogrebniku odakle je pobjegao u London, gdje je mislio da će započeti bolji život. U Londonu se spetljao s lopovima među kojima su glavni bili Fagin i Sikes. Olivera su uhitili zbog krađe koju nije počinio, a od zatvora ga je spasio gospodin Brownlow. Kada ga je jednog dana gosp. Brownlow poslao platiti knjige uhvatila ga je Nancy i vratila Faginu koji ga je dao Sikesu. Sikes se njime poslužio za provalu kuće Maylievih. Bili su uhvaćeni na djelu i dani u potjeru u kojoj je Oliver ranjen. Spasili su ga sami Rose Maylie i gđa. Maylie. Oliver im je ispričao svoju priču i oni su mu obećali pomoći, što i jesu. Pomoću Nancy ušli su u trag Oliverovom polubratu Monksu. Nažalost, Sikes i Fagin su otkrili da im je Nancy pomogla, pa ju je Sikes ubio. Rose je pronašla gosp. Brownlowa te su ujedinili svoje snage u otkrivanju porijekla Oliverovih roditelja i njegove prošlosti. Otkrili su da je Oliverov otac bio Brownlowov najbolji prijatelj koji je umro prije dvanaest godina, a Oliverova majka koja je umrla pri porodu je bila Roseina sestra za koju Rose nije znala. Oliver je bio sretan jer je shvatio da mu je Rose teta. Svi oni koji su naudili Oliveru dobili su svoju kaznu: Fagin je osuđen na smrt, njegovi dječaci su pomrli, Sikes se slučajno objesio, gosp. i gđa. Bumble su maknuti sa svoje dužnosti i za nekoliko godina oni sami završili u ubožnici, a Monks je umro od bolesti u zatvoru. Rose se udala za Harryja Mayliea, a Oliver je nastavio živjeti s gosp. Brownlowom u domu punom ljubavi gdje je napokon bio sretan. Nitko mu više tu sreću nije mogao oduzeti. TEMA I IDEJA: Tema ovog djela je život Olivera Twista i svi njegovi problemi. Ideja ovog djela je:» Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada!»-ta se izreka odnosi na sve one koji su naudili Oliveru i na kraju završili mrtvi ili u zatvoru. MJESTO I VRIJEME RADNJE: Mjesto radnje je većinom London, a spominju se i neka druga okolna mjesta. Vrijeme radnje je 19. st., vrijeme bijede i siromaštva. VRSTA DJELA: Ovo djelo je pustolovni roman s elementima socijalnog.. KARAKTERIZACIJA GL. LIKA: Glavni lik u ovom djelu je Oliver Twist. On je mio, pošten, odan i nikada ne bi nikome ništa napravio nažao. «Napokon se ipak, malo-pomalo, počeo oporavljati i kadikad bi smogao toliko snage da u dvije-tri riječi izmiješane sa suzama iskaže duboku zahvalnost na dobroti dvjema dragim damama i žarku nadu da će im se moći valjda nekako odužiti kad ozdravi i ojača-da će im nečim moći pokazati svu ljubav i odanost koju osjeća prema njima, da će im nečim, ma koliko neznatnim, zasvjedočiti da njihova plemenitost i dobrota nisu bile uzaludne, da siroti dječak kojeg su svojim milosrđem izbavile od bijede, pa možda i smrti, želi od sveg srca da im služi dušom i tijelom.» «-Siroto dijete-reče Rose dok se Oliver jednog dana uspinjao svim snagama izgovoriti riječi zahvalnosti što su mu navirale na blijede usne.» SPOREDNI LIKOVI: Sporedni likovi u ovom djelu su: Bet, Nancy, Dick, gosp. Bumble, gđa. Bumble, Sikes, Fagin, Lisac Prefriganac, Charles Bates, gosp. Brownlow, gđica. Rose, gđa. Maylie, Harry Maylie, Noah, Charlotte, gosp. Grimwig… KOMPOZICIJA: UVOD-opis Oliverovog života i njegovih teških, prvih pet godina života ZAPLET-Oliver bježi od pogrebnika, upetlja se u društvo kradljivaca, uhite ga i spasi ga gosp. Brownlow VRHUNAC-Nancy pronalazi Olivera, odvodi ga Faginu, Sikes Olivera iskorištava za pljačku, Oliver je ranjen RASPLET-Olivera spašavaju Rose i gđa. Maylie, s nima odlazi na selo i priča im svoju priču, odlaze u London, Nancy priča Rose Monksove naume KRAJ-otkrije se tko su Oliverovi roditelji, Fagin ide na vješala, Sikes se ubije, Rose se uda za Harryja, Oliver nastavlja živjeti s gosp. Brownlowom MIŠLJENJE O DJELU: Ovo djelo mi se nije baš svidjelo. Bilo bi mi puno draže kad ne bi bilo toliko opisivanja i ponavljanja jedne te iste stvari. Tema romana mi se svidjela, također i Oliver. Kada bih morala ocijeniti ovaj roman dala bih mu ocjenu četiri zbog već gore navedenih razloga i zato što mislim da je Nancy mogla preživjeti i da Fagina nije treba |
srijeda, 05.11.2008.
U PUSTINJI I PRAŠUMI
|
KROZ PUSTINJU I PRAŠUMU
Henryk Sienkiewicz KROZ PUSTINJU I PRAŠUMU O PISCU I DJELU: Rođen 1846. godine. Proputovao je Europu, ali i Afriku i Ameriku pišući putopise ispunjene nestvarnim i stvarnim događejima. Poznat je po romanima Kroz pustinju i prašumu, Ognjem i mačem, Quo vadis? i dr. U romanu Kroz pustinju i prašumu ispričao je uzbudljivu priču o putovanju dvoje mladih kroz Afriku. Godine 1916. je umro. TEMA: Putovanje Stasija ( Staša) i Nelle (Nele) kroz Afriku. VRIJEME RADNJE: 19. st. -dokaz: Takav se prorok javio godine 1881. MJESTO RADNJE: Afrika -dokaz: . . . kako je glas o djeci stigao s one strane Afrike. . . IDEJA: Nikad ne smijemo odustajati NAJBOLJI ODLOMAK: Dva hica, jedan za drugim, odjeknuše provalijom. Gebhr (Gebr) se stropošta na zemlju kao vreča pijeska, a kamis se nagne na sedlu i krvavim čelom udari na konjski vrat. OBRAZLOŽENJE: Ovaj odlomak mi je najboli zbog velike doze uzbudljivosti pomiješane s krvlju. DOJAM: Ovo djelo mi se svidjelo zato što ima puno događaja i vrlo je zanimljivo. Opisi prirode su izvrsni. LIKOVI: -Stasio: Hrabar, umišljen, snalažljiv, voli Nellu, požrtvovan, brižan. -Nella: Mala, plašljiva DIJALOG:-Tatica mi je tako rekao,a tatica to zna najbolje. -On ti je to tako zato rekao,jer drukčije nebi razumjela. USPOREDABA:Neboj se, Nella jer je krotak kao janje. SADRŽAJ: Jednog dana, pošto su očevi otišli na put, dođe Kamis i kaže djeci da su im očevi poručili neka s njim neka s njim otiđu za njima. Ali Kamis ih je prevario i odveo ih je kod nekih ljudi koji su ih odveli (oteli) Mahdiju. Na putu su prošli kroz pustinju i tamo je Stasio pokušao pobjeći, ali su ga uhvatili i nije uspio. Kada su ih odveli do Mahdija, Stasio nije htio primiti njegovu vjeru, pa ih je poslao na teški put, jer je znao da će djeca umrijeti. Ali naprotiv, Stasio je ubio ljude koji su ih vodili i zajedno sa Nellom, Kalijem i Meom otišli potražiti put kući. U toj prašumi su im se dogodile mnoge stvari: Nella se razbolila, pripitomili su slona, susreli su gosp. Lndea koji im je dao kinina za Nellu i puno oružja. Doputovali su do Kalijevog sela i vodili rat protiv drugog plemena. Poslije tih dogodovština su došli u pustinju gdje su svi skoro umrli od žeđi, ali spasili su ih neki vojnici i odveli ih očevima. Nakon mnogo godina Nalla i Stasio su se vječali i sretno živjeli do kraja |
